dobro nam došli u predobri svijet magnezija!
možda se i iznenadiš koliko je cool.
koji su potencijalni simptomi manjka magnezija?
kako ti svakodnevni unos magnezija može pomoći u rješavanju ovih simptoma?
zašto probati s unošenjem magnezija preko kože?
zašto je moguće da osjetiš peckanje prilikom korištenja?
trening, oporavak i magnezij
Magnezij je ključan za sportiste i aktivne osobe, uključen u preko 600 enzimskih reakcija (trenutna enzimatska baza podataka navodi magnezij kao kofaktor za preko 600 enzima, te dodatno 200, gdje magnezij djeluje kao aktivator.⁵ ⁶
Mnogi od ovih enzima su vitalni za održavanje života, uključujući proizvodnju energije i oporavak mišića.⁷ Neophodan za sintezu ATP-a, glavnog ćelijskog energetskog prenosioca⁸, magnezij igra ključnu ulogu u generisanju energije unutar naših ćelija. On pomaže u metaboliziranju ugljikohidrata i masti, doprinoseći povećanju performansi, izdržljivosti i snage.
Istovremeno, magnezij može smanjiti upale i nakupljanje mliječne kiseline nakon vježbanja.⁹ Također može pomoći u održavanju ravnoteže elektrolita, bitno za sprečavanje grčeva tokom fizičkih aktivnosti, kao i efikasan oporavak nakon njih. Magnezij je ne samo vitalan za ATP, glavni izvor energije u ćelijama, već i za tvoje cjelokupno zdravlje i dobrobit, neovisno od nivoa aktivnosti.
kvalitet sna i magnezij
Magnezij igra ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta sna, prije svega regulišući neurotransmitere u mozgu. Komunicira sa GABA receptorima (gamma-aminobutirne kiseline), koji su ključni za promociju opuštanja i dubokog sna.¹⁰ Ova interakcija slična je efektima prirodnih sredstava za spavanje.
Adekvatni nivoi magnezija povezani su sa poboljšanim obrascima sna i dužim trajanjem sna, što je od suštinskog značaja za cjelokupno zdravlje i blagostanje.
Istraživanja ukazuju da djelovanje magnezija na GABA receptore u mozgu može pojačati funkciju ovih receptora, dodatno naglašavajući njegovu ulogu u zdravlju sna.¹¹ ¹² ¹³
opuštanje s magnezijem
Magnezij je bitan za upravljanje stresom, regulišući hormone poput kortizola, koji su odgovorni za naš stresni odgovor¹⁴, te pomažući u održavanju mentalne ravnoteže i osjećaja opuštenosti. Magnezij indirektno smanjuje oslobađanje ACTH (acetilholin) modulacijom puteva neurotransmisije, čime se smanjuje nivo kortizola u tijelu.¹⁵
Također, igra važnu ulogu u proizvodnji i funkciji serotonina¹⁶, koji doprinosi osjećaju dobrog raspoloženja. Efikasan kao antidepresiv, magnezij pomaže kod depresije povećanjem nivoa serotonina, neurotransmitera koji poboljšava raspoloženje.¹⁷ Neka istraživanja ukazuju da magnezij može olakšati stanje depresije blokiranjem NMDA receptora (N-metil D-aspartat).¹⁸ ¹⁹
Nadalje, magnezij može pomoći pri umirivanju nadbubrežne žlijezde, koja je često pod pritiskom stresa, smanjujući reakcije tijela (anksioznost) i regulišući nervni sistem.²⁰ ²¹
Ova svojstva čine magnezij bitnim za potencijalno smanjenje fizičkih i psihičkih efekata stresa na tijelo i um.
mozak i magnezij
Nizak nivo magnezija vezan je za čitav niz neuroloških stanja.
Koncentracija magnezija u neuronima je od ključne važnosti u regulisanju podražaja NMDA receptora (N-metil D-aspartat), koji imaju ključnu ulogu kod učenja i memorisanja. ²²
Kada je koncentracija magnezija u CNS-u (centralni nervni sistem) niska, GABA receptori su manje stimulisani, što zauzvrat oslobađa magnezij sa NMDA receptora i doprinosi povećanom podražaju neurona.
Rezultat ovoga je niska vrijednost ekstracelularnog magnezija u CNS-u (centralni nevrni sistem) što dovodi do hipersenzibilnosti NDMA receptora. Istovremeno, povećanje nivoa kalcijuma u neuronima, vode stvaranju toksičnog reaktivnog kiseonika, koji može dovesti do odumiranja neuronskih ćelija.
Migrene
Migrene su povezane sa niskim nivoom magnezija u krvi i cerebrospinalnoj tečnosti.²³ ²⁴
Zato pacijenti sa niskim nivoom magnezija u cerebrospinalnoj tečnosti, imaju povećan podražaj neurona, te su izloženi napadima migrene. Osim toga, osobe sa napadom migrene su hiposenzibilne, što se objašnjava sa niskim nivoom azotnog oksida (NO), koji je odgovoran za protok krvi u mozgu.
Nizak nivo magnezija rezultira niskim nivoom azotnog oksida. ²⁵ ²⁶
pms i magnezij
Kada su u pitanju simptomi PMS-a (predmenstrualni sindrom) i PMT-a (predmenstrualne tenzije), uloga magnezija je dobro poznata.
PMS i PMT pogađa 80-90% žena u reproduktivnoj dobi, a među njima 30-40% zahtijeva poseban tretman kako bi se riješili simptomi. Iako su simptomi subjektivni i mogu se jako razlikovati od žene do žene, najčešće prijavljeni uključuju razdražljivost, glavobolju, anksioznost i uznemirenost, nesanicu, poteškoće s koncentracijom, nedostatak energije, melanholiju i umor.
Uz to su osjećaj nadutosti, osjećaj težine i napetosti u donjem dijelu abdomena u svemu, to su simptomi koji, ako se mogu pripisati predmenstrualnoj napetosti, sami po sebi nisu alarmantni, ali očigledno mogu uzrokovati nelagodu i malaksalost nekoliko dana.
Brojna istraživanja potvrđuju da žene koje pate od PMT-a pokazuju manjak magnezija, uzrokovan povećanjem proizvodnje nekih hormona, poput progesterona, što dovodi do izlučivanja magnezija urinom.
S druge strane, druge studije pokazuju da žene koje su koristile magnezij od prvog dana nakon ovulacije do početka ciklusa imaju poboljšane simptome vezane za PMT; ustvari, magnezij, pomaže u sintezi serotonina, hormona „dobrog raspoloženja“, koji je, prije svega, neophodan u trenucima kada se žene osjećaju uznemireno, potišteno i/ili anksiozno. ²⁷ ²⁸
Nadalje, magnezij je neophodan za stabilizaciju i kontrolu aktivnosti adenozin trifosfata (ATP), molekula odgovornog za opskrbu energijom stanica tijela; posebno magnezij doprinosi korištenju ATP-a u mišićnim kontrakcijama, što je vrlo važan faktor koji treba uzeti u obzir kada govorimo o fizičkom umoru povezanom sa PMT.
Što se tiče glavobolja, neke studije su pokazale blisku vezu sa niskim nivoom magnezija. Zapravo, ovaj nedostatak uzrokuje povećanje agregacije trombocita s visokim nivoom serotonina, što dovodi do vazokonstrikcije, faktora okidača za glavobolje.²⁹